Geografski položaj

Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana. Cresko-lošinjska otočna skupina pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km s ukupnom površinom od 513 km², što je 16% od ukupne površine jadranskih otoka. Zapadni niz Kvarnerskih otoka čine otoci: Cres (409 km²), Lošinj (75 km²) i manji otoci: Unije (17 km²), Ilovik (6 km²), Susak (4 km²), Vele Srakane (1 km²), te niz malih nenaseljenih otočića. Otoci ove skupine svojim središnjim položajem obavljaju funkciju prirodnog mosta između Istre i Dalmacije. Ovo otočje leži u sredini sjeverne hemisfere jer kroz njegov dio prolazi 45. stupanj sjeverne geografske širine, tako da se veći dio nalazi u suptropskoj zoni južne polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva. Otok Lošinj jedanaesti otok na Jadranu po veličini, dužine 33 km, sa širinom koja varira od 4,75 km na sjeveru i u središnjem dijelu, do čak 0,25 km blizu grada Malog Lošinja. Ukupna dužina razvedene obale otoka Lošinja iznosi 112,7 km. Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje. Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen - slatkovodno Vransko jezero. Taj golemi prirodni spomenik slatke i zdrave vode sadrži više od 200 milijuna m³ vode i opskrbljuje sva mjesta na otocima pitkom vodom. U davnoj prošlosti Cres i Lošinj bili su jedinstveni otok, tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka koja su danas povezana cestovnim mostom i u prometnom geografskom smislu tvore jedinstvenu cjelinu.